Pokazala je to četvrta Globalna studija o stopama softverskog piratstva koju je danas predstavilo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera BSA (Business Software Alliance). Studiju je za BSA provela istraživačko-analitička kuća IT industrije IDC.

Glavni razlog povećanja gubitaka je daljnji rast hrvatskog IT tržišta. Promatrajući regiju Središnje i Istočne Europe u kojoj prosječna stopa piratstva iznosi 68 posto, Hrvatska je znatno ispod prosjeka te sa 55 posto drži šesto mjesto od ukupno 22 zemlje obuhvaćene istraživanjem.

U užoj regiji Hrvatska je zadržala treće mjesto, nakon Mađarske, u kojoj stopa softverskog piratstva iznosi 42 posto, te Slovenije sa stopom od 48 posto.

Sa višim stopama piratstva slijede Bosna i Hercegovina (68 posto), Makedonija, Bugarska i Rumunjska (69 posto), Albanija (77 posto), Srbija (78 posto) i Crna Gora (82 posto).

Prema posljednjoj Studiji o gospodarskim učincima softverskog piratstva, koju je za BSA također proveo IDC, smanjenjem stope softverskog piratstva za samo 10 posto, Hrvatska bi do 2009. godine povećala vrijednost BDP-a za oko 1,35 milijardi kuna, otvorila više od 1.000 novih radnih mjesta te povećala prihode od poreza za IT sektor za više od 230 milijuna kuna.

Kontinuirano smanjenje nacionalne stope softverskog piratstva pokazuje da Hrvatska ide u pravom smjeru - putem uključenja u EU i njene gospodarske tokove.

Smanjenje stope piratstva od dva posto možda se ne čini velikim, no taj pad je dvostruko veći od onog u protekle tri godine i donosi velike koristi za domaće gospodarstvo. Tvrtke su počele prepoznavati prednosti legalnog nad nelegalnim, što im pomaže u daljnjem rastu i zaradi.